popboks
Strip | 12.12.2008. Nova Engleska, 17. vek. Utvrđenja belaca okružuju divljina i urođenici. Na razmeđi dva sveta, prognana od puritanaca i nikada potpuno prihvaćena od crvenokožaca, živi porodica Luis. Abigej i njeno đavolje seme, tri sina i kćer, postaju glavni akteri krvlju oblivene pripovesti o požudi i osveti. Sve počinje s indijanskim letom
Đorđe Bajić

Tokom pisanja scenarija za prvu i najuspešniju saradnju sa crtačem Milom Manarom, Hugo Prat se koristio hronikama i zapisima koje je, možda, prelistao i Natanijel Horton skupljajući materijal za znamenito Skarletno slovo (1850), roman koji sa Indijanskim letom (1983) deli sličan milje i srodne teme.
Pratova vizija je čak i za današnje pojmove izuzetno mračna, uznemirujuća i perverzna, ali u biti potresna i uverljiva. Domaći čitaoci su u Indijanskom letu prvi mogli da uživaju krajem 80-ih, na stranicama neuništive Stripoteke. Danas, 20 godina kasnije, plod saradnje Prata i Manare ponovo je dostupan na srpskom jeziku, i to prvi put u boji i u nikad lepšem ruhu.

Indijansko leto je američki naziv za varljivi kratkotrajni period sunčanog vremena tokom pozne jeseni, neposredno pred dolazak hladnoće i snega. (Najpribližniji srpski ekvivalent ove sintagme bio bi miholjsko ili bablje leto, „kad ovlada zubato sunce“, ali bi se takvim prevođenjem izgubila dvosmislenost naslova.)
Priroda zlatnim lišćem i šumskim cvećem stvara opsenu da zima nikada neće doći, ali sva ta lepota skriva smrtonosne opasnosti. Kada dvojicu Indijanaca, silovatelja bele devojke, stigne kazna u vidu hitaca iz puške mlađanog Abnera Luisa, klupko krvoprolića nezaustavljivo počinje da se odmotava.
Imajući u vidu ograničenja koja zadaje forma strip albuma od 150 strana, karakterizacija likova je ekonomična ali upečatljiva. Na čelu matrijarhata Luisovih je izgnanica Abigejl. Njena priča je, kako u trenutku istine sama otkriva, veoma tmurna i sadrži sve najgore što prati nesrećan život. Zlostavljana i ponižavana od najranije mladosti, Abigejl je žena kojoj je zbog tuđih greha na licu utisnut žig srama.
Kako radnja odmiče, mračne porodične tajne postaju ubojitije od indijanskih strela, a nečista krv koja kola venama Luisovih lako proključa i izaziva nove sukobe.
Iz mnoštva upečatljivih likova izdvaja se Filis, Abigejlina kćerka iz kratkotrajne i prisilne veze s velečasnim Blekom. Ova tamnokosa lepotica nesputane seksualnosti postaje heroina velike plemenitosti i hrabrosti. Manara, majstor erotskog crteža, u saradnji s Pratom stvara jedan od svojih najosmišljenijih likova, devojku koja, pored lepote i nezajažljive erotske energije, poseduje i tragičnost svojstvenu junakinjama klasične književnosti.
Dinamična radnja ne pruža puno mogućnosti za predah. Od uvodnih 10-ak tabli, koje su gotovo u potpunosti lišene dijaloga, do paklenog krešenda tokom koga stotine Indijanaca prodiru u Nju Kenan, Indijansko leto pruža mnogo povoda za zadovoljstvo čitatelja. Između tvrdih glaziranih korica luksuznog izdanja Belog puta nalazi se nezaboravna priča koja i četvrt veka posle nastanka pleni snagom i sirovo-surovom lepotom. Istinsko remek-delo čiji se kalup u međuvremenu, izgleda, zagubio.
NAPOMENA:
Da bi vaš komentar bio objavljen potrebno je da bude vezan za sadržinu teksta, odnosno da predstavlja mišljenje o objavljenom tekstu.
Nećemo objavljivati uvredljive, nepristojne i netolerantne komentare, kao ni one čijim bi se objavljivanjem prekršio Zakon o javnom informisanju.
Ukoliko nam u komentaru ukažete na činjeničnu, gramatičku, slovnu, tehničku i sl. grešku, bićemo vam zahvalni i prosledićemo informaciju odgovornima u redakciji, ali taj komentar nećemo objaviti.
Reagovanje na objavljene komentare nije izričito zabranjeno, ali smatramo da je za interakciju te vrste praktičniji forum.
Komentare koji se tiču uređivačke politike nećemo objavljivati, sve predloge (i zamerke, pohvale...) koje imate možete nam poslati e-mailom.
Izdavačka kuća Veseli četvrtak povukla je riskantan potez na domaćem tržištu, objavljujući dva stripa nastala na osnovu klasičnih pripovedaka Viktora Igoa i Franca Kafke
Nepunih 40 godina posle originalnog objavljivanja, možemo da uživamo u preciznim studijama tela u akciji i grafičkom egzibiconizmu u prikazima prirode u neponovljivom remek delu medijuma koji je tada bio tek strip, a danas je spakovan u luksuzna izdanja i prodaje se, sasvim zasluženo, kao umetnost