Urbana srpska muzička scena danas ima brojne kvalitetne kreativne autore, izvođače i podršku publike, ali je u finansijskoj krizi, kao i bez adekvatne podrške medija, izdavača i organizovane menadžment strukture, upozorili su sinoć učesnici prve u ciklusu Popboksovih tribina “Dijagnoza domaće muzičke scene“ u Doma omladine Beograda
Održan I deo tribine “Dijagnoza domaće muzičke scene“
Urbana srpska muzička scena danas ima brojne kvalitetne kreativne autore, izvođače i podršku publike, ali je u finansijskoj krizi, kao i bez adekvatne podrške medija, izdavača i organizovane menadžment strukture, upozorili su sinoć učesnici prve u ciklusu Popboksovih tribina “Dijagnoza domaće muzičke scene“ u Doma omladine Beograda.
Prvi deo serijala diskusija - kojima se pokušavaju identifikovati osnovne teškoće pop-rock-hiphop-elektro... autora na nivou kreativnih i tržišnih potencijala, organizacije koncerata i medijske podrške - održan je na dan jednog od najvažnijih jubileja 20. veka: 6. juna 1955. godine je pesma Rock Around The Clock Billa Haleya ušla na I mesto američke top liste i prema zvaničnoj istoriografiji – tog dana je rođen rock ’n’ roll.
"Iz mog iskustva cela, stvar sa rock ‘n’ rollom u Srbiji je neisplativa i neodrživa. Profit je mizeran tako da se ovo ne može zvati vrstom posla", rekao je
Boris Mladenović iz
Jarbola, na početku diskususije koja se održala u prepunoj sali Malog kluba Dom omladine.
Za razliku od svojih muzičkih početaka 90-ih godina, Mladenović je rekao da je tada sa 16 godina bio "spreman na sve" da ostvari svoje snove, ali da danas kao 30-godišnjak više tako ne razmišlja i pita se koliko je cela stvar rentabilna, kada vidi koliko novca stiže do njegovog benda.
"Posle 15 godina neke lične ambicije sam ispunio, jer se bavim isključivo muzikom, što mi je bila neka vrsta sna. Ali sanjao sam da to bude na nekom višem nivou, nego što jeste. Ovo danas je životarenje od koncerta do koncerta", priznao je Mladenović.
Paradoksalno, 90-tih godina bilo više mesta u medijima o tome šta se na sceni dešava, rekao je Mladenović navodeći da je jedan od prvih nastupa Jarbola, koji je održan na istom mestu na kome i sinoćna polemika, dobio pismenu i znalačku recenziju na Radiju 202, što današnji mladi bendovi teško mogu da očekuju od bilo koje radio ili televizijske stanice.
Bez klubova u Srbiji sposobnih da organizuju koncerte mladih i afirmisanih bendova, Mladenović je upozorio da se danas promocijom smatraju emisije kakve su Tuborg Loud and Clear, što je ocenio kao "zavitlavanje sa muzikom".
"Medijska situacija je mnogo gora nego 90-ih, kada je bilo posebnih emisija koje su se bavile scenom. Danas postoji scena, ali se ona ne vidi u medijima. MTV Adria daje lažnu sliku o stvarima koje se ovde dešavaju, jer prikazuje život kakav se ovde ne živi i stvari koje se ne dešavaju", upozorio je Mladenović.
Član
Kande, Kodže i Nebojše Nenad Pejović rekao je da je srpska rock scena u sivoj zoni, bez poslovnog uporišta, kvalitetnih menadžera, promotera i izdavačkih kuća.
Pejović je rekao da su "KKN" prisiljeni, kao i brojni drugi bendovi, da sami organizacuju svoje koncerte, što ih prisiljava da godišnje odsviraju oko 30 nastupa, koje bi inače mogli da urade i u dva meseca.
“U klubovima postoje dve vrste ljudi. Jedna su oni mnogo mnogo dobri, koji žele da pomognu, ali ništa ne znaju o organizaciji živih nastupa, a drugi samo ošljare posao i upropaste te. Zato nema novca. Svi koji se late gitare u startu su u minusu 500 evra", rekao je on.
Ni sa izdavačkim kućama, smatra Pejović, situacija nije bolja pa su KKN dugo razmišljali da li da poslednji album uopšte izdaju, kada se na kraju pojavio PGP RTS, koji je objavivši njhov materijal, ipak omogućio bendu da im se reklama nekoliko puta pojavi na RTS, ali ne i mnogo više od toga. U svakom slučaju, daleko manje nego što se očekivalo.
U Srbiji u kojoj puno bendova jedva skrpi pare da snimi dve-tri pesme koje niko neće da objavi
Nikola Vranjković iz
Block Outa ipak polaže velike nade u mlađe hip-hop bendove "da mogu nešto napraviti jer su bezobrazni i nenormalno marljivi".
Situacija za bendove koji poput njegovog rade 15-ak već godina je tragična, pošto za njih nema para i razumevanja u zemlji u kojoj je "sve vezano za medije, političare i ljigave stvari".
"Matori smo. Svi su nas prevarili ko nas je mogao prevariti, ali plašim se da će za 7-8 godina kvaliteno jezgro autora u Srbiji, nestati kao što se to desilo u Sloveniji, Hrvatskoj i Bosni. Naša scena je jača od njihove i ima bolje autore, a njima se desilo da su u tranziciji pristali na pravila koja su im upropastila kreativne bendove", ocenio je Vranjković.
Član mladog beogradskog benda
Repetitor Boris Vlastelica priznao je da njegov mladi i neafirmisani bend ne može doći u priliku da nekoj zainteresovanoj izdavačkoj kući jednog dana ponudi materijal za objavljivanje iz vrlo jednostavnog razloga: "Plaćamo 600 dinara za prostoriju za samo jednu probu. Pošto nas je troje u bendu, nemamo para da platimo da vežbamo dva puta nedeljno, tako da za nedelju dana zaboraviš kako ti počinje pesma", rekao je Vlastelica.
U diskusiji su još učestvovali
Sky Wikluh, jedan od naših najpoznatijih hip-hop autora i izvođača koji ovih dana objavljuje albuma
Zagađenje u Japanu, te
Relja Bobić iz renomiranog elektro sastava
Belgradeyard Sound System koji su identifikovale iste probleme i u ova dva žanra kao i i u pop-rock struji.
Tribine Popboksa se održavaju naredna dva utorka na istom mestu: 13. juna razgovaramo sa menadžerima i izdavačima, a nedelju dana kasnije sa novinarima, kritičarima i urednicima u medijskim kućama.
Ceo sadržaj sinoćne diskusuje će uskoro biti objavljen na našem sajtu u tekstualnoj i audio formi, emitovan na nekoliko beogradskih radio stanica, a planu je i specijalna emisija na TV Metropolis.
Jedan od značajnijih dometa događaja je činjenica da nam se po završetku istog javila devojka koja obećala da će sponzorisati probe Repetitora.
Komentari
Trenutno nema komentara.
Morate biti prijavljeni da biste komentarisali tekstove.